Muamera ŠUTKOVIĆ[1
UTICAJ DRUŠTVENIH MREŽA NA VASPITANJE I OBRAZOVANJE DJECE
Rezime
Društvene mreže su postale imperativ današnjeg društva. Sve mlađe generacije su podložne uticaju društvenih mreža u ranom uzrastu. U ovom radu objašnjen je razvoj tehnologije u savremenom dobu, digitalne kompetencija vaspitanja i obrazovanja. Istaknute su najznačajnije društvene mreže koje koriste djeca, kao i prednosti i nedostaci društvenih mreža. Svjedoci smo brojnih istraživanja na ovu temu, međutim činjenica i praksa nam ukazuju na alarmantnost u odnosu na ovu temu. Najveći uticaj na odrasle i djecu imala je televizija, ali sa razvojem savremene tehnologije i sve raznovrsnijim društvenim mrežama pojavljuju se i novi oblici komunikacije i potiskuju se svi drugi vidovi druženja i aktivnosti, što društvene mreže stavlja u centar interesovanja djece i mladih. Cilj ovoga rada jeste da se ukaže na koji način društvene mreže utiču na vaspitanje djece u mlađem uzrastu, kao i na njihovo obrazovanje kasnije.
Ključne riječi: društvene mreže, tehnologija, internet, djeca, vaspitanje, obrazovanje.
Razvoj tehnologije u savremenom dobu
Savremeno doba sa sobom donosi i razne tehnološke napretke. O uticaju društvenih mreža na vaspitanje i obrazovanje mnogi vode rasprave: nastavnici, vaspitači, psiholozi, pedagozi, kao i svi aktivni učesnici vaspitno-obrazovnog procesa. Uticaj savremene tehnologije i društvenih mreža posredstvom tehnologije svakim danom je sve veći i jači. Učenici se, upravo zbog neznanja i edukacije, često navedu na izbor sadržaja što često dovodi do mogućih negativnih posljedica. Druženje učenika danas svedeno je na kontakte putem društvenih mreža. Slobodno vrijeme s aktivnostima primjerenim za njihov uzrast, kao što su druženje, igra i učenje mijenjaju s provođenjem vremena na nekoj društvenoj mreži i različitim sadržajima na internetu. Opasnost se krije u količini provedenog vremena na društvenim mrežama, kao i načinu na koji se društvene mreže koriste. Pri tom, roditelji a i nastvavnici nijesu u dovoljnoj mjeri informatički pismeni koliko djeca, odnosno učenici koji su rođeni i odrastaju u svijetu informatičkog i digitalnog društva.
U vijeku brzog razvoja tehnologije i užurbanog tempa života koji nam ona nameće, teško je makar i na dan odmoriti od pametnih uređaja. Starije generacije su bile prinuđene da djetinjstvo provode zabavljajući se igrama koje su sami osmislili, razvijajući maštu i kreativnost. Kako djeca danas provode svoje slobodno vreme, koliko su izloženi pametnim uređajima i kako oni utiču na razvoj djece, samo su neka od pitanja kojima se stručnjaci danas bave. Djeca uglavnom pristupaju zabavnom ili edukativnom sadržaju na internetu, međutim djeci je za razvijanje socijalnih i emocionalnih utisaka neophodno da vrijeme provode sa svojim vršnjacima uživo, a ne isključivo u virtuelnom druženju na društvenim mrežama.
Interakcija sa vršnjacima je važna za učenje. Kroz druženje dijete uči o sebi i o drugima. Uči kako da se prilagodi okruženju, postavi granice, zauzme se za sebe, rješava sukobe na konstruktivan način, uči šta je poželjno, a šta neprihvatljivo ponašanje. Jednom riječju, stiče niz životnih vještina. Upravo ove socio-emocionalne vještine sve više manjkaju generacijama koje odrastaju uz pametne telefone i provođenje znatnog vremena na društvenim mrežama. Ono što je sigurno je da se vrijeme provedeno pred ekranom koristi nauštrb vremena provedenog u interakciji sa okruženjem, koje je od presudnog značaja za pravilan psihofizički razvoj. Svijest o sebi, o sopstvenoj vrijednosti, emocionalne vještine, misaone funkcije, govor itd. razvijaju se kroz razmjenu prvo sa majkom, tj. roditeljima, a kasnije i drugim osobama iz djetetovog bliskog okruženja. Moderne tehnologije, koliko god da je kvalitetan i interaktivan sadržaj koji nude, nikada neće moći da budu zamjena za ovu interakciju, jer se ona ne odvija samo riječima, već i suptilnom neverbalnom razmjenom (pogledom, dodirom, tonom glasa, emocijama).
Odrasli često djetetu nude ekran kao jednostavan lijek protiv dosade, zaboravljajući da su upravo periodi dosade bitan dio odrastanja kada dijete uči da se nosi sa frustracijom (što dosada jeste) i kako da sa njom izađe na kraj. Tu na scenu stupaju djetetova mašta i kreativnost. Dakle, svaki put kada djetetu namećemo gotova rješenja, unapred pripremljene sadržaje, strukturiramo njegovo vrijeme, mi ga djelimično lišavamo mogućnosti da samo istražuje, eksperimentiše, rješava probleme, pronalazi odgovore, stvara.
Digitalne kompetencije vaspitanja i obrazovanja djece ranog školskog uzrasta
Svjedoci smo mnogih negativnih uticaja društvenih mreža na razvoj djece.“Upravo iz tih razloga obaveza savremenog društva jeste jeste da koncepte i ideje medijskog obrazovanja usaglase i usredsrede ka izgradnji ključnih kompetencija za prijem,tumačenje,stvaranje i vrednovanje medijski posredovanih sadržaja i poruka.Ishod tog procesa jeste medijska pismenost kao cilj dugoročne strategije ali i kao sredstvo za lakšu orjentacijuu sve složenijim i brojnijim lavirintima sredstava masovnog komuniciranja“.(Tomić, 2015,str.69)
Elektronski mediji svakodnevno zauzimaju sve veći prostor u životima djece i zapravo postaju vaspitači novih generacija. To nužno utiče i na potrebu pronalaženja novih strategija u roditeljstvu. Gotovo je nemoguće da dijete odrasta bez računara i ostale informacione i komunikacione tehnologije koja mu obilježava svakodnevicu. Zabava, interaktivne, zanimljive i besplatne igre i privlačne animacije dovode do toga da djeca već od najranijeg djetinjstva prekomjerno koriste internet, što nužno otvara problem sigurnosti djece na mreži. Razvoj elektronskih medija, njihova interaktivnost i nepregledna mogućnost komuniciranja, uz silne prednosti i zanimljiv način učenja, donosi i velik rizik za sve korisnike, ali najviše za djecu i mlade.
Društvene mreže
„Društvene mreže i društveno umrežavanje predstavljaju jednostavan čin održavanja i/ili ojačavanja postojećeg kruga prijatelja i/ili poznanika te širenje njihovog kruga. Na taj se način upoznaje nova mreža prijatelja i poznanika preko već postojećih, što podstiče formiranje mreže pojedinaca i stvaranje zajednica“( Kušić,2010). Online društvene mreže i društveno umrežavanje postaju vrlo popularni među djecom i mladima. Facebook tako postaje novi način komuniciranja i nova forma društvenosti te na taj način uvodi nove obrasce ponašanja i društvenog povezivanja.Istraživanje sprovedeno za dečiji BBC kanal je pokazalo da više od jedni četvrtine djece od 10 do 12 godina ima naloge na društvenum mrežama.Vrijeme provedeno na Facebooku, Snapchatu, WhatsAppu i Instagramu utiče na sve aspekte života djece.
Facebook je zapravo društvena mreža gdje se putem posebnog profila povezuju ljudi koji se već znaju u stvarnom životu, „on omogućuje korisnicima povezivanje i socijalizaciju s prijateljima ili rodbinom te s ljudima koji su im bliski“ (Grbavac, 2014).
Ova je mreža u potpunosti besplatna, a zaradu ostvaruje prikupljanjem prihoda od oglašavanja. Posebnost ove društvene mreže može se ogledati u tome što Facebook ima razvijene razne aplikacije i igre za zabavu i razonodu, pa tako pored toga što možemo komunicirati s prijateljima, objavljivati slike i video sadržaje, možemo i igrati popularne igre i slično.(Grbavac,2014,str. 206-208)
Jedno izvjesno vremensko razdoblje Facebook je bio glavna društvena mreža putem koje su se objavljivale fotografije. Danas se u toj ulozi nalazi relativno mlada društvena mreža naziva Instagram koja je svojom pojavom najviše privukla mlađu populaciju. Instagram je aplikacija za objavu i obradu fotografija na mobilnim uređajima. Ova društvena mreža u vlasništvu je Facebooka, a pokrenuo ju je 2010. godine Kevin Systrom s prijateljem Mikeom Kriegerom. Osnovno sredstvo komunikacije na Instagramu do nedavno bila je fotografija, a od nedavno u podjednakoj mjeri je to i video. Upravo zato, ova mreža privlači mlade, dok se nešto starije populacije zadržavaju na Facebooku.
Jedna od najvažnijih i najpoznatijih društvenih mreža jeste YouTube. Ova je mreža tek od nedavno dobila status društvene mreže, a u vlasništvu je Googla. YouTube predstavlja forum na kojem se korisnici mogu povezivati, informisati i pružati inspiraciju drugim ljudima te služi kao platforma za distribuciju namijenjena autorima originalnog sadržaja. Pokrenuta je 2005. godine i od tada je prati enormni rast broja korisnika. Danas svako može imati svoj YouTube kanal na kojem može objavljivati razne video sadržaje.
Pored već navedenih društvenih mreža potrebno je izdvojiti još i SnapChat. Ova društvena mreža trenutno je najpopularnija društvena mreža među mladima i o njoj se najviše govori. Razvijena je 2011. godine pod nazivom Pictaboo kroz ideju studenata u sklopu jednog kolegijuma. SnapChat je danas najbrži način dijeljenja sadržaja, „behind the scenes iskustvo gdje fotografije i video materijali nisu savršeno obrađeni, a objave detaljno pripremljene. Snapchat je društvena mreža koja najbolje odražava najobičnije razgovore “licem u lice”.
S obzirom da su postale globalni fenomen i da danas svaka osoba ima profil bar na jednoj društvenoj mreži, važno je naglasiti uticaj društvenih mreža na vaspitanje i obrazovanje djece i njihovu svakodnevnicu. Društvene mreže imaju svoj doprinos i u obrazovanju. „Društvene mreže imaju mogućnost uvesti promjene u model nastavnog procesa, preobražavajući učenje u pametne čvorove unutar dinamične i međuzavisne mreže učenja. Takvo okruženje, bez obzira radi li se o osnovnoj, srednjoj ili visokoškolskoj nastavi, poboljšava komunikaciju, saradnju i rješavanje problema povezujući različita mišljenja, znanja i stavove učenika, studenata i nastavnika“. (Tomaš, 2004 ,str.309-311)
Uticaj društvenih mreža na djecu
Društvene mreže predstavljaju brzu evoluirajuću platformu za mlađu populaciju koji žele da komuniciraju jedni sa drugima, da izraze svoja mišljenja i dijele sadržaj bilo koje vrste. One su pomogle razvoju nove kulturne paradigme koja pokreće tehnoloiju i biznis, dok mijenjaju način na koji ljudi interaktuju. Društvene mreže, kao alat, mogu biti mač sa dvije oštrice. Iako su veoma korisne takđe mogu uticati na omladinu na nezdrave načine.
Pozitivni efekti društvenih mreža na djecu
Održavanje kontakta sa prijateljima i udaljenim članovima porodice.
Provođenje vremena onlajn je bitno za mlađe generacije da bi stekli tehničke vještine koje će im pomoći da se snađu u budućnosti. Omogućava im da budu kompetentni građani u digitalnom dobu, gdje će moći potpuno da učestvuju u širem društvu i da nauče socijalne vještine te generacije. Takođe će se naučiti da se prilagode tome da imaju složenu onlajn mrežu prijatelja i poznanika.
Dostupnost edukativnog materijala
Postoje brojne zajednice za razmjenu različite vrste literature koje nam štede vrijeme potrage za nekom knjigom ili udžbenikom.Društvene mreže su takođe promijenile način na koji djeca uče. Uvele su u upotrebu metod učenja koji je baziran na njihovoj generaciji, koji motiviše studente da uče od svojih vršnjaka. Uvijek komuniciraju i šalju povratne informacije jedni drugima i na taj način usavršavaju svoj proces učenja. Sada znanje može doći iz novijih izvora a ne samo od strane njihovih roditelja ili profesora.
Povezivanje i upoznavanje sa osobama sličnih interesovanja
Primijećeno je da je empatija koju mladi pokazuju na društvenim mrežama, veoma dobro prihvaćena od strane njihovih prijatelja koji su bili pod stresom. Društvene mreže im pomažu da se oraspolože i pronađu rješenje za probleme koje imaju. Virtuelna empatija takođe se može preliti u stvarni život i naučiti mlade kako da budu saosjećajniji. Društvene mreže pružaju platformuna kojoj mladi mogu da se povežu sa ostalima koji dijele slična interesovanja. To može biti vezano za hobije ili profesije, uključujući muziku, umjetnost, video igre i blogove.
Virtuelne grupe podrške
„Umrežavanje“ je pružilo mogućnost ljudima sa različitim vrstama problema da se međusobno povezuju i pružaju jedni drugima pomoć i podršku.Veliki broj mladih lakše razgovara sa ljudima uživo ako su prethodno bili u kontaktu na društvenim mrežama. Takođe im pomažu da komuniciraju sa ljudima širom svijeta i da shvate različite kulture, hranu, muziku i ostalo.
Dostupnost informacija
Vijesti se dijele nikada brže i jednostavnije.Dosta mladih voli da bude u toku sa trenutnim dešavanjima, i uz pomoć više naloga sa vijestima koje mogu pratiti, društvene mreže su postale moćno sredstvo za prenos konciznih i bitnih novosti djeci. Ovo im pomaže da prošire opšte znanje, i omogućava da budu u toku sa najnovijim dešavanjima u svijetu.
Prezentovanje kreativnosti i stvaralaštva
Društvene mreže omogućavaju ljudima da svoje stvaralaštvo predstave široj populaciji.
Negativni efekti društvenih mreža na djecu
Rasprostranjeno je mišljenje da društvene mreže više čine štetu djecu nego što im pomažu.
Najveća mana društvenih mreža je što stvara zavisnost
Konstantno provjeravanje novoti na društvenim mrežama postaje zarazna navika. Eksperti misle da određene karakteristike kao što su lajkovi i šerovanje aktiviraju centar za nagradu u mozgu. Ovaj sistem nagrade je veoma osjetljiv tokom adolescencije i to nam dijelom objašnjava zašto društvene mreže više privlače tinejdžere nego odrasle.
Socijalna izolacija i otuđenost
Neadekvatna i prekomerna upotreba društvenih mreža utiče na naša raspoloženja. Ljudi kao socijalna bića, cijene interakciju i povezanost, a obe stvari određuju na koji način vidimo sebe. Moderne tehnologije, koliko god da nude kvalitetan i interaktivan sadržaj, nikada neće moći da budu zamjena za interakciju koja se odvija riječima i suptilnom neverbalnom razmjenom(pogledom,dodirom,tonom glasa,emocijama). Nedostatak socijalnih vještina i formiranje lažne slike mogu lako da uvedu djete u apatiju,beznađe i pad raspoloženja.
Osjećaj nesigurnosti
Mladi zavisni od društvenih mreža provode sate, svakog dana, gledajući video snimke, slike, i ostali sadržaj koji je postavljen od strane naloga koji prate. Ova zavisnost ometa druge aktivnossti, kao što su domaći zadaci, sport, učenje i ostale produktivne aktivnosti. Oni gube znatnu količinu vremena, svakog dana, a rezultati su loše ocjene u školi. Neki od težih korisnika društvenih mreža priznaju da provjeravaju novosti na njima čak i do 100 puta dnevno, a ponekad i tokom školskog vremena. Neka djeca shvataju da troše dosta vremena na društvenim mrežama, i onda to utiče negativno na njihovo raspoloženje i osjećaj nesigurnosti. Takođe u njima stvara defetistički način ponašanja.
Uticaj na samopouzdanje
Konstantno praćenje osoba na društvenim mrežama koje izgledaju „savršeno“ i imaju veći broj pratilaca i lakova i upoređivanje sa njima može izazvati zavist i ljubomoru, u čijoj srži je, naravno, manjak samopouzdanja. Sve to dalje može ići u pravcu povišene anksioznosti, potištenosti, povlačenja, zapostavljanja obaveza, depresije, poremećaja ishrane.
Kognitivni poremećaji
O negativnom uticaju društvenih mreža objavljivane su različite studije u kojima se došlo do zapanjujućeg otkrića. Korišćenje smartfona i raznih mreža duže od dva sata dnevno, dovodi do ozbiljnih kognitivnih poremećaja – sposobnosti razumijevanja svijeta oko sebe, procjene ličnog emocionalnog stanja, te čak i do ozbiljne depresije i anksioznosti, naročito kod tinejdžera. Takođe, pretejerano korišćenje smartfona može izazvati zavisnost od video igara.
Promovisanje narcizma
Društvene mreže su prortor u kome je jednostavno plasirati idealizovano, grandioznu sliku sebe, i isto tako naći publiku koja će sa svojim lajkovima i komentarima podržati sve to. Narcistične osobe na društvenim mrežama ćemo prepoznati po tome što stalno objavljuju statuse o tome gdje su i šta rade. Hvale se mjestima koja posjećuju i markiranom robom i skupim automobilima. Imaju iskrivljenu percepciju stvarnosti jer vjeruju da su i u realnom životu u centru pažnje, što je uglavnom daleko od istine. Njihovo smopouzdanje je u direktnoj vezi sa reakcijama okruženja. Kada pozitivne reakcije izostanu, te osobe nastupaju burno i osjećaju se prazno.(https://www.vaspsiholog.com/2020/10/kako-prepoznati-zavisnost-od-drustvenih-mreza/)
Šta je cyber nasilje?
Cyber nasilje je zlostavljanje korišćenjem digitalnih tehnologija. Može se događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.
Primjeri ovog nasilja su:
- širenje laži ili objavljivanje slika čiji je cilj osramotiti nekog na društvenim mrežama
- slanje uvredljivih poruka ili prijetnji putem platformi za dopisivanje
- lažno predstavljanje i slanje zlonamjernih poruka u ime drugih osoba.
Posljedice cyber nasilja mogu trajati dugo i uticati na osobu na razne načine:
– mentalno – osoba se osjeća uzrujano, postiđeno, glupo, čak i ljuto
– emocionalno –osoba se osjeća posramljeno ili gubi interesovanje za stvari koje voli
– fizički –osoba se osjeća umorno (nesanica) ili simptomi poput glavobolje i sličnih bolova.
Ako osoba smatra da je žrtva cyber nasilja, prvi korak je da potraži pomoć od nekoga kome vjeruje, kao što su roditelji, blizak član porodice ili neka druga osoba od povjerenja. U školi se može obratiti pedagogu, treneru ili omiljenom nastavniku. Da bi nasilje prestalo, treba ga identifikovati, a za to je ključno prijavljivanje.
Da bismo se zaštitili od ovakve vrste nasilja, moramo dobro paziti šta objavljujemo na društvenim mrežama – ne objavljujemo lične podatke kao sto su adresa, broj telefona ili ime škole. Podešavanjem postavki privatnosti svog računa možemo odlučiti ko može da vidi naš profil, da šalje direktne poruke ili komentariše objave. Opasnosti društvenih mreža za djecu predstavljaju sajber kriminal i sajber zlostavljanje. Zlostavljanje se lakše sprovodi na društvenim mrežama, preko prijetećih poruka ili preko suptilnih objava sa uvredljivim kontekstom upućenim određenoj osobi. Mlađa djeca takođe mogu postati mete predatora koji žele da ih povrijede (https://preporucujemo.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-decu/)
Edmodo – društvena mreža i njen uticaj na obrazovanje
Edmodo je web-servis koji po svim svojim osobinama spada u društvene mreže. Namijenjen je prosvjetnim radnicima širom svijeta zbog čega ga ubrajamo u posebnu vrstu društvene mreže, tzv. profesionalnu mrežu. Obrazovna namjena čini je svojevrsnom platformom za učenje. Sve na ovoj mreži u funkciji je školstva i učenja. Kao na svakoj društvenoj mreži, njeni korisnici se udružuju u zajednice i grupe, ali one su na Edmodu prilagođene predmetima i oblastima svojstvenim obrazovanju: socijalne vještine, umjetnosti, jezici, nauka, profesionalni razvoj (nastavnika) itd. Učenici na njoj nemaju mogućnost komunikacije bez nadzora nastavnika, tj. uključuju se po pozivu nastavnika u unapred otvorene grupe po potrebama samog nastavnika ili škole. Roditelji učenika dobijaju kod uz pomoć kojeg se, takođe, mogu uključiti u mrežu s ciljem praćenja rada svog djeteta i komunikacije sa nastavnikom, odnosno sa školom. Sve to Edmodo čini izuzetno bezbijednim okruženjem. http://nada.cloudaccess.host/index.php/tehnologija-u-sluzbi-znanja/edmodo
Današnji nastavnici moraju težiti pozitivnim stavovima prema uvođenju društvenih mreža u nastavni proces kako bi svoje poučavanje približili novim generacijama. Učenici su putem mobilnih pisali sastave, rješavali zadatke i ostavljali poruke u grupi što je primjer konstruktivnog i pozitivnog korištenja društvenih mreža. Na takav način se poboljšava način učenja i usvajanja nastavnih sadržaja jer nastavnici izlaze u susret i prilagođavaju se načinu učenja novih generacija. Učenici su daleko ispred svojih nastavnika po pitanju znanja iz tehnologije i stoga bi se nastavnici zbog kvalitetnijeg usvajanja gradiva trebali prilagoditi novim načinima poučavanja. Učenici provode dosta vremena pred računarom i zato je vrlo važno da ih stariji podstiču na kvalitetnije provođenje vremena pred njim. Uprkos tome, polovina ispitanih nastavnika bila bi spremna za pokušaj uvođenja društvenih mreža u nastavne procese što može biti prvi korak prema poučavanju novih generacija putem društvenih mreža. Važno je da društvene mreže budu samo nadopuna nastavi i novost koja bi na određeni način zainteresirala učenike za učenje. Osim što učenici pisanjem olovkom po papiru razvijaju grafomotoriku, u školi se i socijalizuju i usvajaju sve vrijednosti koje se provlače kroz skriveni kurikulum. Zaključno, društvena mreža Edmodo nikako ne bi trebala zamijeniti predavanja nastavnika niti kontakte s vršnjacima i zato je vrlo bitno da navedena društvena mreža predstavlja samo pomoćni alat u procesu učenja. (Vrdoljak,2006.str.378)
Zavisnost od društvenih mreža
Da li je zavisnost od društvenih mreža kod djece proizvod zavisnosti i nezainteresovanosti njihovih roditelja, jer, može se uočiti, da su se standardi roditeljstva sa modernizacijom u velikoj meri promijenili, kao i čitavo čovječanstvo, ili je tehnologija toliko jaka sila koju je teško kontrolisati? Teško je dati odgovor na ova pitanja i mnoga druga koja nam nameće polje tehnologije, koje je za sad i dalje nedovoljno istraženo. Zasigurno je da tehnologija iz korijena mijenja čovjeka i njegov način života i pošto je ona postala naša realnost, moramo naučiti kako da mi koristimo nju, a ne ona nas.
Za djecu mlađeg školskog uzrasta gledanje televizije najvećim se dijelom sastoji u gledanju crtanih filmova. To su najčešće sadržaji koji ispunjavaju dio njihovog slobodnog vremena. Poznaju i žanrove neprimjerene njihovom uzrastu ali ih ne razumiju. Često su sami pred televizorom, a ako sadržaj gledaju s roditeljima, ne razgovaraju o njemu. Budući da su djeca u vrlo ranom školskom uzrastu u znatnoj mjeri upućena u rukovanje televizorom, sami i biraju što će gledati, što nije uvijek najbolji izbor. (Blažević, 2012,str.479)
Može se sa sigurnošću reći da televizija ima aktivnu ulogu u vaspitanju djece mlađeg školskog uzrasta, obzirom na to koliko vremena djeca zapravo provode gledajući televizijski sadržaj i to posebno kada su sama, bez nadzora roditelja. U savremenom svijetu, svijetu digitalnog doba, govorimo o generacijama koje odrastaju na online društvenim mrežama koje u savremenom dobu počinje nažalost, odmah poslije televizije, odnosno gledanja crtanih filmova.
Danas su djeca gotovo konstantno na društvenim mrežama. Facebook, Twitter, Instagram i ostale vrlo su lako dostupne na svim pametnim telefonima bez kojih jedno dijete u savremenom okruženju nikako ne može opstati u savremenom društvu. Ekspanzijom aplikacija za dopisivanje kao što su Viber i Whatsapp, djeca od najranije dobi su u neprekidnoj komunikaciji s prijateljima – drugarima. Nije bitno jesu li u školi, uče li, rade li bilo što, djeca su u neprekidnoj vezi sa svojim mobilnim uređajem. Takav način života uvelike utiče i na psihičko i na fizičko zdravlje osobe. „Slične tendencije se uočavaju i kad se govori o obrazovanju i načinu na koji uči net-generacija. U vaspitno- obrazovnoj praksi je prilično jasno da se preferencije učenika, kad je riječ o učenju, mijenjaju pa oni sve češće traže drugačiji pristup i teže angažiranom učenju. Stoga su u novije vrijeme brojni nastavnici počeli prilagođavati načine svoga rada evidentnim promjenama u načinu učenja net-generacije“ (Bilić, 2015)
Vrlo je važno djeci i mladima usaditi kritičko mišljenje i posmatranje medija i svog sadržaja kojeg oni nude. Ključna je kontinuirana edukacija, kako učenika ( koji su to sadržaji, stranice koji su sigurni za njih, kako i na koji način koristiti društvene mreže u pozitivnom smislu a ne narušiti svoju psiho-fizičku aktivnost i stvoriti zavisnost od društvenih mreža), tako i nastavnika i roditelja, kao kontinuirane ličnosti u praćenju djece od najranije dobi.
Dakle, društvene mreže u procesu obrazovanja postaju svojevrstan medij putem kojeg učesnici tog procesa imaju mogućnost da lako i brzo pristupe informacijama koje su im potrebne i/ili nužne. Jednako tako, učenicima je omogućeno lakše međusobno komuniciranje ali i komuniciranje s profesorima. Potrebno je naglasiti da određena količina informacija ipak nije pouzdana, te se stoga ne preporučuje učesnicim obrazovnog procesa da bez provjere izvora preuzimaju takve informacije i sadržaje.
Poznato je da mediji igraju značajnu ulogu u procesu formiranja čovjeka kako u pozitivnom, tako i u negativnom pravcu. Pozitivan uticaj medija nije sporan i on je veoma značajan u svakom društvu. Svako društvo, pogotovo ovo u savremenom dobu, nezamislivo je i nefunkcionalno bez uticaja širokog spektra raznih vrsta izvora komunikacija i uticaja na koje ljudski vid i sluh neizostavno reaguju. To je jedan stalan, kontinuiran proces kroz koji svaki čovjek svakodnevno prolazi, pri čemu neko više a neko manje apsorbuje određenu količinu različitih informacija i zapažanja. Moćni mediji su u funkciji otvorenih uticaja na funkcionisanje jednog društva. Kad mediji podstiču kod djece učenje, razvijaju nadarenost, ističu lijepo ponašanje, naglašavaju kao pozitivne vrijednosti poslušnost, vjeru i rad, tada vrše svoju pravu funkciju. (Skakavac & Simić ,2008,str.2)
Dakle, kada se putem ovih savremenih sredstava masovne komunikacije ostvaruju informativna, obrazovna, vaspitna, kulturna, zdravstvena, sportska, ekološka ili bilo koja druga pozitivna društvena funkcija, onda su ta sredstva veoma značajna i neophodna za svako društvo. U eri revolucije u razvoju informacionih tehnologija, kakvu imamo danas, ogroman je broj mladih koji se nalaze na raznim društvenim mrežama i koji dnevno ostvaruju veliki broj komunikacija sa svojim okruženjem, porodicom, vršnjacima, školskim drugovima, prijatelјima, rođacima, ali i sa velikim brojem potpuno nepoznatih lica koja su im putem društvenih mreža dostupna.
Pored toga, roditelјi ne posvećuju dovoljno pažnje djeci, ne kontrolišu upotrebu računara i interneta u potpunosti, nisu upućeni u aktivnosti svoje djece na društvenim mrežama, ne pričaju sa djecom u dovoljnoj mjeri i problem se dalje samo produbljuje. Bilo bi dobro kada bi roditelji više vremena provodili u komunikaciji sa svojom djecom, posebno u pogledu dogovora u vezi sa tim koliko će vremena djeca provoditi na internetu, šta rade na društvenim mrežama, s kim su u dnevnoj komunikaciji, da im skrenu pažnju na pozitivne strane interneta i društvenih mreža. Važno je i da zajedno istražuju internet i da se identifikuju prednosti ovog vida komunikacije, u smislu podsticanja kreativnosti ili istraživačkog duha. Istovremeno je neophodno i stalno ukazivanje na sve opasnosti i negativne posljedice na koje se može naići korišćenjem interneta i društvenih mreža. Važno je uklјučiti se u aktivnosti koje dijete obavlјa na dnevnom nivou
Kako da smanjimo zavisnost od društvenih mreža?
Prednosti koje nam pružaju društvene mreže trebamo iskoristiti na najbolji mogući način u informisanju, analizi, pregledu sadržaja koji su nam do sad bili teško dostupni. Međutim, treba voditi strogo računa da ne pretjeramo sa popustljivošću prema djeci, odnosno učenicima, jer svi sadržaji koji se nalaze na društvenim mrežama su itekako primamljivi posebno za njihov uzrast, pa mogu lako stvoriti zavisnost ako provode više vremena na društvenim mrežama. Ono što posebno treba istaći kao nedostatak pored zavisnosti jesu sajber napadi na koje trebamo djecu uputiti i kontinuirano pratiti njihovu aktivnost na društvenim mrežama. Preterana upotreba interneta vuče ka negativnom uticaju, depresiji, bjekstvu od realnog života, pri čemu se rješavanje problema mijenja provođenjem vremena na internetu i društvenim mrežama, a što povremeno dovodi i do agresivnosti i podložnosti nasilju.
Potrebno je probuditi svijest mladih osoba, kako djece tako i roditelja za svaki vid opasnosti koja može da bude ispoljena upotrebom interneta i društvenih mreža. Veliki broj korisnika ne pridaje mnogo značaj ovoj problematici, ne shvatajući iz časa u čas, iz minuta u minut da se može stanje preokrenuti i doći do neželjenih situacija iz neoprezne upotrebe interneta i društvenih mreža.
Stručnjaci savjetuju da je jedan od najboljih koraka da smanjimo digitalnu zavisnost isključivanje notifikacija raznih aplikacija.Kada nas aplikacije ne „zasipaju“ svojim notifikacijama,mnogo je menja šansa da ćemo posegnuti za smartfonom.Takođe,na početnom ekranu (Home screen) treba držati samo najbitnije aplikacije poput poruka i poziva ,a društvene mreže treba da ostanu u pod-meniju.Ono što je veoma važno jeste ne koristiti smartfon prvih trideset minuta do sat vremena kada se probudimo ujutru.Na taj način štitimo oči ,ali i smanjujemo stepen anksioznosti,posebno ako trebamo da odgovorimo na više poruka i mejlova.
Roditelji mogu na telefonima svoje djece instalirati neku od brojnih opcija za kontrolu korišćenja(Parental Apps).Uz pomoć njih ,može se ograničiti vrijeme provedeno u nekoj ili svim aplikacijama,zabraniti instaliranje novih igrica i onemogućiti rad smartfona u određenom vremenskom periodu.
Ono što je veoma bitno u prevazilaženju zavisnosti od društvenih mreža jeste da pravimo razliku između virtuelnog i realnog svijeta.Ljudi su socijalna bića i tehnologija im ne može zamijeniti neposrednu komunikaciju,licem u lice ,komunikaciju koja je neophodna za sveopšti osjećaj zadovoljstva,pripadnosti,prihvatanja.Zetim,bitan faktor u odvikavanju od društvenih mreža jeste jačanje socijalnih vještina,uvođenje određenih pravila u korišćenju društvenih mreža.
Literatura
- Bilić, V.(2015). Načini učenja, online aktivnosti i ishodi odgoja net –generacije,Učiteljski fakultet u Zagrebu, Zagreb.
- Blažević, N. (2012). Djeca i mediji – odgoj na »televizijski« način, Nova prisutnost, 10 broj 3.
- Grbavac, J., Grbavac, V. (2014). Pojava društvenih mreža kao globalnog komunikacijskog fenomena , Media, culture and public relations, broj 5.
- Kušić, S. (2010). Online društvene mreže i društveno umrežavanje kod učenika osnovne škole:navike facebook generacije, Život i škola, br. 24 (2/2010), 56.
- Skakavac, Z., Simić, T. (2008). Uticaj sredstava masovne komunikacije na kriminalitet malolјetnika, Tematski naučni skup „Malolјetnička delinkvencija kao oblik društveno neprihvatlјivog ponašanja“, Zbornik radova, Banja Luka.
- Tomaš, S. (2014). Oblikovanje nastavnih sadržaja na društvenim mrežama u visokoškolskom obrazovanju, Školski vjesnik, 63, 3.
- Tomic, B. (2015), „School Press and Media Competencies Development”, Media dialogues / Medijski dijalozi, Vol. 8, No. 2, pp. 65‐83.
- Vrdoljak, M. (2016).Stavovi učenika i učitelja prema uvođenju društvene mreže edmodo u nastavu. Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu.
- https://preporucujemo.rs/uticaj-drustvenih-mreza-na-decu/, pristupljeno, 15. 10. 2022. god. u 18:05h
- http://nada.cloudaccess.host/index.php/tehnologija-u-sluzbi-znanja/edmodo, pristupljeno, 19. 10. 2022. godine, u 17:45h
- (https://www.vaspsiholog.com/2020/10/kako-prepoznati-zavisnost-od-drustvenih-mreza/), pristupljeno, 19. 10. 2022. godine, u 19h
[1] Mr Muamera Šutković, profesor razredne nastave u JU OŠ ,,Donja Lovnica“ – Rožaje