Cilj izložbe fotografija “Kule i sahat-kule u Crnoj Gori” je promovisanje kulturne baštine i arhitektonskog nasljeđa Crne Gore kroz vizuelno predstavljanje kula i sahat-kula koje se nalaze u Crnoj Gori (Rožaje, Plav, Gusinje, Pljevlja, Podgorica, Bar, Ulcinj i Herceg Novi).
Ova izložba fotografija će imati nekoliko specifičnih podciljeva, uključujući očuvanje kulturnog nasljeđa, edukaciju publike i promociju kulturnog turizma.
Izložba fotografija nas podsjeća na bogatu istoriju Crne Gore kroz predstavljanje njenih kulturnih simbola. Kule i sahat-kule su često simboli gradova u Crnoj Gori, te njihovo vizuelno dokumentovanje doprinosi
očuvanju kulturnog identiteta naše države.
Izložba prikazuje arhitektonski i kulturni značaj kula i sahat-kula u Crnoj Gori. Kroz fotografije je moguće naučiti više o istoriji, arhitekturi, funkciji i simbolici ovih značajnih građevina.
Ova izložba promoviše kulturni turizma u Crnoj Gori, privlači pažnju posjetilaca na atraktivne kulturne spomenike širom zemlje. Kroz fotografije, posjetioci mogu dobiti uvid u bogatstvo i raznolikost turističkih destinacija koje nude kule i sahat-kule jer njihova arhitektura, detalji i položaj u pejzažu su izuzetno
privlačni i fascinantni, te izazvaju interes i divljenje kod posjetilaca.
Riječ je o izložbi 40 fotografija velikog formata (40 x 50 cm) najljepših i najpoznatijih kula u Crnoj Gori (Rožaje, Plav, Gusinje) i pet sahat-kula (Pljevlja, Podgorica, Ulcinj, Bar i Herceg Novi).
Umjetničke fotografije prikazuju kvadratne četvorostrane kamene kule koje su sagrađene prije 1912. godine, a koje još odolijevaju zubu vremena i trendu da se uništava sve što vrijedi kako bi se sagradili moder ni stambeni i(li) poslovni objekti.
Porodične kule su kamene građevine koje su postale od kuća podešenih za odbranu. U njima je stanovao feudalni sopstvenik zemlje sa porodicom (age, begovi, paše, bogati trgovci…). U najvećem broju slučajeva ove kule su građene na izvoru vode ili su imale cisternu u kojoj se sakupljala kišnica što im je omogućavalo da izdrže dugotrajnu opsadu. Ovakav oblik porodičnih kula zadržao se i u 20. vijeku u nekim djelovima Balkana, najčešće u krajevima sa muslimanskim življem kao što su Plav, Gusinje, Rožaje i dr.
Sahat-kule su arhitektonska karakteristika evropskih gradova koji su bili pod vlašću Osmanlija. Građene su isključivo u evropskom dijelu Osmanskog carstva. Sahat-kule su građene uglavnom sa velikim satom na jednom ili više lica (obično na sve četiri), kako bi veći broj stanovnika mogao čitati vrijeme zbog potreba obavljanja muslimanskih vjerskih obreda, pet dnevnih nama za (molitvi). Sahat-kule su uglavnom pravljene nedaleko od džamija i često su bile dio većeg urbanog kompleksa koji je pored džamije takođe
često imao i turbeta (mauzoleje), hamame (kupatila), šadrvane (fontane), česme i dućane (zanatske radnje).
Rezultati izložbe fotografija “Kule i sahat-kule u Crnoj Gori” obuhvataju nekoliko ključnih aspekata:
Povećanje svijesti o kulturnom nasleđu: Izložba doprinosi povećanju svijesti među lokalnim stanovništvom
i posjetiocima o kulturnom nasleđu Crne Gore, posebno kada je riječ o značaju kula i sahat-kula kao kulturnih simbola i istorijskih spomenika.
Posjetioci izložbe imaju priliku da se edukuju o istoriji, arhitekturi, funkciji i simbolici kula i sahat-kula kroz fotografije i prateće informacije. Ovo doprinosi obrazovanju publike i širenju znanja o kulturnom nasleđu
zemlje.
Izložba ima pozitivan uticaj na turizam u Crnoj Gori jer promoviše atraktivne turističke destinacije poput kula i sahat-kula. Posjetioci koji su inspirisani fotografijama mogu biti zainteresovani da posjete ove lokacije i istraže ih bliže.
Fotografije kula i sahat-kula izazvaju interesovanje kod posjetilaca za arhitekturu i umjetnost. Zato ova izložba može podstaći publiku da razmišlja o estetskim i funkcionalnim aspektima ovih građevina, kao i o njihovom značaju u kontekstu kulturnog pejzaža Crne Gore.
Kroz predstavljanje kula i sahat-kula na izložbi, ove građevine postaju predmet veće pažnje javnosti, što će doprinijeti njihovom očuvanju i zaštiti od zanemarivanja ili propadanja.
Izložba će poslužiti kao platforma za kulturnu razmjenu i dijalog među posjetiocima, umjetnicima i stručnjacima. Razmjena mišljenja i iskustava će doprinijeti jačanju kulturnih veza i saradnje.
Podržano od Ministarstva kulture i medija kroz program ”Razvoj kulture na sjeveru” za 2024. godinu. Autor izložbe Hajriz Luboder