Legenda: Šejh Mehmed

Baština

Nova legenda i novi put. Krenuli smo magistralom Rožaje – Novi Pazar i skrenuli desno prema selu Balotiće do turbeta šejha Mehmeda Užičanina. Ukupna dužina puta od autobuske stanice do džamije i turbeta je 16 kilometara. Balotiće je selo razbijenog tipa, kroz koje protiče Balotićka rijeka.

Za ovo selo je vezana legenda o pogibiji pravdoljubivog šejha Mehmeda Užičanina koji je se u ovom tada nepristupačnom mjestu krio od vlasti.

Legenda o Šejh Mehmedu

Šejh Mehmed je rođen u Užicu, po kojem je prozvan Užičanin. Školovao se u Stambolu. Bio je jedan od učenijih ljudi svoga vremena, uživao je veliki ugled kod svojih pristalica i uopšte naroda. Njegova su predavanja u džamiji u Užicama bila veoma posjećena. Javno je negodovao protiv globe raje, nepravde, nasilja. U pismima Beograd naziva gradom smutnje, stjecištem nasilnika i pokvarenih ljudi, a svoje protivnike prljavom bandom. Vlasti su donijele odluku da šejha i njegove pristalice protjeraju u Bosnu što je odbio te su ga napali i natjerali na izbjeglištvo. 

Najžalije mu je bilo ostaviti biblioteku koju je cijelog života skupljao i obogaćivao vrijednim knjigama. Uzeo je Kur’an svojom rukom pisan, i neke, najnužnije stvari, bježeći pred potjerom, bez sna i odmora, stigao je u Sutivan kod Bijelog Polja, razmišljajući kuda da ode. Otišao je u Balotiće, kod Rožaja, kod svog ratnog druga Hajrudina Balote, s kojim je 1737. godine učestvovao u borbama sa Austrijancima kod Banja Luke. U dugim zimskim noćima, Šejh je podučavao seosku djecu pismenosti, govorio ljudima koji su se radoznalo okupljali oko njega – da vlasti treba da su podjednako pravedne za svakoga, bez obzira na vjeru, da činovnici ne smiju primati mito, da prema sirotinji ne treba činiti nepravdu i nasilje. Odvraćao je seljake od svađa, ogovaranja, laži i drugih poroka.

Vlasti su saznale gdje se krije šejh i beogradski vezir je poslao pismo pećkom paši, zahtijevajući: ”Ili Šejhovu ili tvoju glavu”. Vojnici su opkolili kuću u kojoj se krio Šejh. Prema legendi, janičari su ga zaklali raonikom, jer ga, pričalo se, nije htjela ni puška ni sablja; glavu su mu odnijeli u Peć i, kad su je pokazali paši, njemu se učinilo da se nasmijala. Imam Gornje džamije, Imamović, usnio je da treba da ode i uzme Šejhovu glavu. Probudio se u ponoć i krenuo, a jedan bijeli pas, vele, išao je pred njim, i, kada je imam pored stražara prolazio, oni su spavali, nijesu ga opazili, te on uzme Šejhovu glavu, donese je u Rožaje i sastavi sa trupom. Na mjestu gdje je Šejh ubijen procvjetale su ruže ”šehovke” koje i danas tamo uspijevaju, ali se na drugo mjesto ne mogu presaditi.

Šejh Muhamed Užičanin je pogubljen u Balotićima 1750. godine. Prema legendi, pošto ga „nije htjela ni puška ni sablja”, janjičari su Šejha zaklali raonikom, glavu mu odnijeli u Peć i, kad su je pokazali paši, ovome se učinilo da mu se nasmijala. Imam rožajske Gornje džamije, Imamović, usnio je da treba da ode i uzme Šejhovu glavu, probudio se u ponoć i krenuo. Ispred njega, kako kaže priča, išao je neki bijeli pas. Kad je stigao u Peć Imamović je, prema kazivanju, neopaženo prošao pored stražara, uzeo Šejhovu glavu, donio je u Rožaje i sastavio je sa trupom.

Na mjestu pogibije mještani su u znak poštovanja prema ovom šehidu podigli turbe. Drugo turbe podignuto je u Peći na mjestu gdje se – prema legendi – glava šejhova pred pašom – nalogodavcem šejhovog ubistva nasmijala, a treće turbe je podigao Huršid-paša 1854. godine u Rožajama, u haremu Gornje džamije, pošto je saznao za tu legendu, naredivši da se nad Šejhovim grobom napravi turbe i napiše tarih, koji i dan-danas postoji.

O Šejhu Mehmedu, Tihomir Đorđević je zabilježio sledeću legendu:

”Onoga dana kada će ga stići potjera on rekne ljudima koji su bili oko njega: Ja ću danas poginuti. Tako je i bilo. Na mjestu gdje je poginuo bilo mu je ukopano tijelo, a na grobu mu odmah nikne ruža koja je imala miris ljepši od mirisa sviju ruža. Glava mu je odnešena u Peć. Neki hodža od Imamovića familije iz Rožaja otide u Peć i uspije da mu glavu ukrade. Drugi mu iskopaju tijelo pa ga odnesu u Rožaje i zajedno sa glavom ukopaju na dva metra od Kurtagića džamije. Tu mu je na grobu načinjeno novo turbe. Onu ružu sa prvoga groba presade sad na novom grobu, gdje i sada traje. Mnogi su pokušavali da od nje presade, ali presade ne mirišu onako kao ruža na grobu’’.

Nedaleko od turbeta tarabama je zagrađeno nekoliko ružica. Tokom naše posjete turbe je bilo otključano, na kamenu majica, a okolo izgorjele svijeće što pokazuje da i dalje ima onih koji iz neznanja i sujevjerja rade djela koja su u suprotnosti sa islamom.

Turbeta, čija izgradnja je inače zabranjena iznad grobova su sada dio kulturnog nasljeđa i samo tako ih treba i posmatrati dok su običaji posjete turbetima zbog upućivanja molitvi, te ostavljanje odjeće da u njima prenoće su zabluda i zabranjeni po islamskom učenju.

Na zidu turbeta u Rožajama nalazi se tarih (hronogram) napisan povodom izgradnje ovog turbeta.

U ovoj je miomirisnoj zemlji, u kojoj je ukopano čisto mrtvo tijelo

Najvećeg erudite, nasljednika Poslanikovog tajanstvenog znanja

Užički šejh Muhammed, oživitelj vjere Mustafine

Odnosno, pripadnik počastvovane porodice Fatimine

Hiljadu sto šezdeset treće, ta vodeća ličnost postade legenda,

Kada je u Balotići, utonuo u svjetlosti poučnih kazivanja

U tom selu je medeni šerbet šehadeta ispio

Mnogo je svojih sluga žalosnim i tužnim učinio

Čisto tijelo voljene osobe odano su ispoštovali

Na ovo mjesto čisto mrtvo tijelo, prvaci prenijeli su i ukopali

Cijenjeni hazreti Huršid-paša ove godine

Sam će postati simbol dolaska pravde Rožajama.

Na osnovu tariha (hronograma) Huršid paša je turbe sagradio 1271. hidržretske godine, odnosno 1854/55. godine.

Legenda je priča, narodno nedokumentovano predanje, popularni narativ sa imaginarnim sadržajem, koji često uključuje čuda. Mnoge legende djeluju u domenu neizvjesnosti, učesnici nikad u njih ne vjeruju u potpunosti, ali se u njih nikada odlučno ne sumnja. Legende se ponekad razlikuju od mitova po tome što imaju neku vrstu istorijske osnove, dok mitovi uglavnom nemaju. Legenda upućuje imaginarne događaje na neku stvarnu ličnost, ili lokalizuje romantične priče na nekom određenom mjestu.

Džamija u Balotićima, nedaleko od turbeta

S ciljem oživljavanja starih priča – legendi u formi turističkog proizvoda kroz otvaranje i promociju novih tematskih i edukativnih arheoloških, kulturnih, rekreativnih, adrenalinskih staza i ruta Ministarstvo turizma Crne Gore je podržalo projekat nevladine organizacije Avlija ”Stare legende i staze – nova turistička ponuda” koji je važan za obogaćivanje i unapređenje turističke ponude opštine Rožaje.

Turbe u Balotićima

Otvaranje 5 novih tematskih staza povezanih sa 5 rožajskih legendi ima značajnu važnost iz više razloga: Želimo da sačuvamo ali i da promovišemo lokalne legende i priče, kako bi doprinijeli očuvanju kulturnog identiteta i nasleđa. Turisti koje očekujemo da dođu u Rožaje poslije otvaranja Ski centra ‘’Štedim’’ imaće priliku da se upoznaju sa autentičnim pričama čime će se izgraditi dublja veza između turista i Rožaja.

Kreirali smo tematske staze na osnovu starih legendi koje privlače širi spektar turista, što uključuje avanturistički, kulturni i ekoturizam, čime će se smanjiti sezonalnost i povećati broj posjetilaca tokom cijele godine.

Projekat ”Stare legende i staze – nova turistička ponuda” će podići svijest kod lokalnog stanovništva o značaju kulturnog i prirodnog nasljeđa, a turistima će se pružiti mogućnost da iskuse bogatu istoriju, prirodne ljepote i autentične priče kroz nove ture i aktivnosti, te imati jedinstvena i nezaboravna iskustva koja će podstaći dolazak novih turista zbog preporuka koje će davati svojim prijateljima.

Ove staze se mogu preći džipom ali i pješke i biciklom što omogućuje posjetiocima da istražuju prirodne ljepote i kulturno-istorijske znamenitosti na način koji je blizak prirodi i okruženju.

Pješačenje pruža autentično iskustvo i povećava kvalitet turističkog doživljaja. Pješaci imaju mogućnost da se bave aktivnostima na otvorenom, istražuju okolinu, uživaju u prirodi i otkrivaju skrivene kutke destinacije. Ove staze će privući ljubitelje prirode, rekreativce, avanturiste i ljubitelje kulturne baštine.

Promovisanje pješačenja podstiče svijest o važnosti očuvanja prirode i okoline. Kroz održivo planiranje i upravljanje pješačkim stazama, može se minimizirati negativni uticaj na okolinu, uključujući zaštitu prirodnih staništa, očuvanje bioraznolikosti i smanjenje zagađenja vazduha. Održivi turizam povezan s pješačenjem može dugoročno koristiti i lokalnoj zajednici i prirodi.

Pješačenje je dobra tjelesna aktivnost koja pruža brojne zdravstvene beneficije. Otvaranje novih pješačkih staza podstiče ljude da budu aktivni, vježbaju i uživaju u prirodi. To će pozitivno uticati na zdravlje i blagostanje lokalne zajednice, ali i privući turiste koji cijene aktivnosti na otvorenom i zdrav način života.

Turisti koji posjećuju područje zbog pješačenja često troše novac na smještaj, hranu, suvenire i druge usluge što u skorijoj budućnosti može povećati prihode mještana i podstaknuti razvoj turizma kao važne ekonomske grane.

Ukratko, otvaranje 5 novih tematskih staza povezanih sa 5 legendi će značajno obogatiti turističku ponudu u opštini Rožaje jer ovaj koncept kombinuje istoriju, kulturu i prirodu u jedinstveno iskustvo za turiste.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *